Građani Srbije danas glasaju na predsjedničkim i parlamentarnim izborima kao i na beogradskim i izborima u 12 lokalnih samouprava, a pravo glasa ima 6.502.307 birača. Birališta su otvorena u 7 sati otvorena.

Birači mogu da glasaju na 8.267 biračkih mjesta, od kojih je 29 u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija i 77 u inostranstvu.

Redoslijed predsjedničkih kandidata je utvrđen žrijebom, a na zbirnoj listi ih je osam
Na glasačkom listiću prvi je Miša Vacić, kandidat grupe gradjana „Srpski patriota – Miša Vacić“ dok je, pod rednim brojem dva, kandidatkinja koalicije „Moramo“ Biljana Stojković.

Pod rednim brojem tri, na gasačkom listiću je Branka Stamenković, ispred liste “Suverenisti”, koju čine Zdrava Srbije, Dosta je bilo i Živim za Srbiju.

Slijedi predsjednički kandidat koalicije “Ujedinjeni za pobedu Srbije” Zdravko Ponoš pod brojem četiri i, zatim, pod rednim brojem pet, kandidat pokreta Zavetnici Milica Đurđević Stamenkovski.

Predsjednički kandidat koalicije oko Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić je na glasačkom lističu pod rednim broje šest, a slijedi kandidat koalicije NADA Miloš Jovanović pod rednim brojem sedam.

Predsjednički kandidat Patriotskog bloka za obnovu Kraljevine Srbije Boško Obradović, inače lider Dveri, je na osmom mestu na glasačkom listiću.

Građani, na parlamentarnim izborima, na kojima je 19 izbornih lista koje su podnijele stranke i koalicije biraju i buduće poslanike Skupštine Srbije

Redoslijed lista utvrđen je po redoslijedu po kome su predate Republičkoj izbornoj komsiji, a pod brojem jedan je lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”.

Tu listu čini koalicija oko Srpske napredne stranke a slijedi, pod rednim brojem dva lista “Ivica Dačić – Premijer Srbije” koalicije oko Socijalističke partije Srbije.

Pod rednim brojem tri je lista “Savez vojvodjanskih Mađara – Ištvan Pastor”, sledi lista “Dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka” pod brojem četiri.

Pod rednim brojem pet je lista Ujedinjeni za pobedu Srbije koju predvodi Marinika Tepić, a koju čine Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije “Sloga”, Pokret za preokret…

Slijedi lista “Dr Miloš Jovanović – Nada za Srbiju – Srpska koalicija Nada” pod brojem šest, dok je pod rednim brojem sedam lista “Milica Đurđević Stamenkovski – Srpska stranka Zavetnici”.

Lista “Muftijin amanet – Stranka pravde i pomirenja – Usame Zukorlić” je pod rednim brojem osam, a slijedi lista “Moramo – Akcija – Ekološki ustanak – Ćuta – Ne davimo Beograd – Nebojša Zelenović” je pod brojem devet.

Slijedi lista “Suverenisti” – Saša Radulović (Dosta je bilo) – Milan Stamatović (Zdrava Srbija ) – Dr Jovana Stojković (Živim za Srbiju) pod rednim brojem 10, a potom lista “Boško Obradović – Srpski pokret Dveri – POKS – Miloš Parandilović – Patriotski blok za obnovu Kraljevine Srbije” (11).

Pod rednim brojem 12 je lista “Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani (Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Zajedno za Vojvodinu), a slijedi lista “SDA Sandžaka – Dr Sulejman Ugljanin” (13).

Slijedi lista “Boris Tadić – Ajmo ljudi – Socijaldemokratska stranka – Nova stranka – 1 od 5 miliona – Tolerancija Srbije – Ujedinjeni pokret zelenih Srbije – Bošnjačka građanska stranka – Stranka Crnogoraca” pod rednim brojem 14.

Pod rednim brojem 15 na glasačkom listiću je ” Alternativa za promene – Albanska demokratska alternativa”, a sledi lista “Koalicija Albanaca doline” (16).

Slijedi lista “Otete bebe Ana Pejić” (17), zatim je, na 18. mjestu, lista “Romska partija – Srđan Šajn”.

Na 19. mestu je lista Ruskog manjinskog saveza – Milena Pavlović, Pavle Bihali Gavrin (Srpsko ruski pokret, Srpsko ruska partija Vukovi, Pokret Grka Srbiza).

BeogradU Beogradu, građani će glasati za novi saziv Skupštine Grada koju čini 110 odbornika, koji će potom među sobom odabrati gradonačelnika.

Pod rednim brojem jedan na glasačkom listiću je lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” koalicije oko Srpske napredne stranke, čiji kandidat za gradonačelnika je Aleksandar Šapić.

Slijedi, pod rednim brojem dva, lista “Ivica Dačić – premijer Srbije, Toma Fila – gradonačelnik Beograda” koalicije oko Socijalističke partije Srbije dok je, pod rednim brojem tri lista “Dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka”.

Pod rednim brojem četiri je lista “Milica Đurđević Stamenkovski – Srpska stranka Zavetnici” a potom je, pod rednim brojem pet, lista “Vladeta Janković – Ujedinjeni za pobedu Beograda”. Janković je kandidat za gradonačelnika, a podržali su ga Stranka slobode i pravde, Narodna stranka Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati “Sloga”, Pokret za preokret…

Slijedeća, šesta, je lista koalicije Nada koju čine Demokratska stranka Srbije, Pokret za obnovu kraljevine Srbije Vojislava Mihailovića i 25 udruženja građana, a njihov kandidat za gradonačelnika je Mihailović.

Lista koalicija “Moramo – Za dobar grad” čiji kandidat za gradonačelnika je predstavnik pokreta Ne davimo Beograd Dobrica Veselinović je na sedmom mestu, a sledi lista “Duško Vujošević – Boris Tadić – Ajmo ljudi” pod brojem osam.

Listu “Nemanja Šarović – Za sav normalan svet” koja je na devetom mestu, predvodi predsednik pokreta “Ljubav, vera, nada”, Nemanja Šarović.

Na desetom mestu je lista “Suverenista” koju čine Dosta je bilo (DJB), Zdrava Srbija i Živim za Srbiju a kandidat za gradonačelnika je Vojin Biljić (DJB).

Slijedi, na 11. mestu, lista koalicije Patriotski blok za obnovu Kraljevine Srbije, koji predvodi Dveri i Pokret za obnovu Kraljevine Srbije Žika Gojković, a njihov kandidat za gradonačelnika je ljekar Borislav Antonijević.

Ruski manjinski savez – Milena Pavlović, Pavle Bihali Gavrin (Srpsko ruski pokret, Srpsko ruska partija Vukovi, Pokret Grka Srbiza) je pod rednim brojem 12, poslednja na glasačkom listiću.

Gradonačelnika Beograda bira Skupština grada, iz reda odbornika, na vreme od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika.

U Jedinstveni birački spisak za područje grada Beograda upisano 1.600.463 birača, dok ih je pred izbore za odbornike Skupštine Grada 2018. godine bilo 1.599.525.

Na području Grada Beograda glasaće se na 1.198 biračkih mjesta.

Izvor: N1

U Mađarskoj će se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima će građani imati mogućnost birati dvije opcije - ostanak Fidesza i Viktora Orbana na vlasti ili potpuna promjena politike u državi.

Baš kao i u drugim evropskim državama gdje će se u aprilu održati izbori, opozicija i vlast u Mađarskoj većinu predizborne kampanje potrošili su na pitanja o tome da li Mađarska treba aktivnije učestvovati u ratu u Ukrajini.

Dok je Viktor Orban ostao pri stavu kako rat u Ukrajini, iako ga mnogi smatraju evropskim ratom, nije mađarski, opozicija koja će se suprotstaviti Orbanu govorila je o tome kako će Mađarska imati veliki problem ukoliko se ne uključi značajnije u pomoć Ukrajini i Kijevu.

Iako je politika Viktora Orbana takva da se svako njegovo obraćanje naciji može okarakterisati kao svojevrsni predizborni skup, od početka predizborne kampanje za parlamentarne izbore Viktor Orban je intenzivirao aktivnosti, naročito u medijima koji se u Mađarskoj definiraju kao oni koji podržavaju Viktora Orbana.

Tokom jednog od posljednjih intervjua uoči početka izborne šutnje, mađarski premijer Viktor Orban je za radio Kossuth sublimirao predizbornu kampanju te je na neki način ponovio stavove o mađarskoj vanjskoj i unutrašnjoj politici.

Između ostalog, Orban je rekao kako opozicija u Mađarskoj želi ugroziti mir, a interesantno, tokom cijelog intervjua nije želio izgovoriti ime protukandidata i vođe opozicije Petera Marki-Zaya.

"Moramo s razumijevanjem prihvatiti napore predsjednika Ukrajine jer je njegova zemlja u nevolji. Međutim, ljevica Mađarske želi gurnuti državu u rat. Nacionalna stranka kakva je Fidesz je garancija mira, ljevica je rizik. U nedjelju imamo pravo odlučivati o budućnosti Mađarske", rekao je Orban.

Osvrnuo se i na pitanje regularnosti izbora te je, sasvim očekivano, optužio opoziciju za malverzacije uoči izbornog dana.

"Ovakve prevare nisam vidio 30 godina. Šalju se izbore poruke u ime stotina hiljada ljudi bez njihovog pristanka. Ove prevare moraju istražiti advokati. Što se tiče prisustva OSCE-a na izborima, toliko ih je prisutno u državi da bi se s njima mogao dobiti i rat. Ljevica u Mađarskoj gomila poraz za porazom i može se nadati pomoći iz inostranstva. Zbog toga i ne čudi prisustvo OSCE-a", poručio je mađarski premijer.

Također, naglasio je kako ujedinjena opozicija ne može sastaviti vlast u Mađarskoj jer je riječ o potpuno neprirodnom savezu u kojem su se na istom mjestu našli fašisti i komunisti.

Osim parlamentarnih izbora, Mađari će isti dan i na istom mjestu glasati i na referendumu o pravima LGBT osoba. Između ostalog, državljani Mađarske odgovorit će na pitanje "da li podržavaju zabranu objavljivanja LGBT sadržaja u javnom prostoru, a koji utječe na razvoj maloljetne djece".

Iako je, također očekivano, ovakav referendum naišao na otpor zapadnih zemalja, brojnih nevladinih i drugih organizacija, te i same opozicije u Mađarskoj, Orban je mišljenja kako je referendum jednako važan kao i parlamentarni izbori.

"Referendum je važan za odlučivanje o budućnosti naše djece. Na Zapadu se smatralo da je rodno ludilo stil života. Gotovo je s tim. Na Zapadu roditelji više ne mogu kontrolisati sadržaj koji se stavlja pred njihovu djecu", mišljenja je Orban.

S druge strane političkog spektra, Viktoru Orbanu i njegovoj stranci Fidesz suprotstavit će se predstavnici ujedinjene opozicije koju čini šest stranaka. Između ostalog, tu će se naći krajnja desnica, tradicionalna ljevica, predstavnici zelenih i liberalne stranke - poprilično konfuzna koalicija, ali očigledno jedina moguća ukoliko se nastoji pobijediti Viktor Orban.

Opoziciju će na ovim izborima predvoditi Peter Marki-Zay, političar koji od 2018. godine obavlja gradonačelničku funkciju Hodmezovasarhelyja, a za kojeg je procijenjeno kako bi mogao predstavljati dovoljno dobrog kandidata da pomiri očigledne razlike koej postoje u opozicionom bloku.

Međutim, iako je Marki-Zay od početka predstavljao osobu koja može biti faktor ujedinjenja, činjenica je da od samog početka kampanje i predstavljanja kandidata opozicije, ovaj neskladni spoj pokazivao znakove slabosti.

"Opozicioni savez se uhvatio u koštac s unutrašnjim problemima - nepovjerenjem, konkurencijom i različitim porukama kandidata što je oslabilo njihovu poziciju. Međutim, formalno se drže zajedno i u nedjelju će se pojaviti kao jedan savez na glasačkom listiću", piše magazin Politico.

Kada je riječ o političkom programu opozicije, i on je, baš kao i kod Orbana, u posljednjih nekoliko sedmica postao potpuno fokusiran na rat u Ukrajini. Međutim, kao što je od ranije poznato, ujedinjena opozicija na čelu s Marki-Zayem nastoji potpuno odbaciti ruski i kineski utjecaj u državi te se fokusirati na saradnju s Briselom.

"Ukinut ćemo ruski i kineski utjecaj u Mađarskoj, ugasiti Paks2, pregledati ugovor za željezničku prugu Budimpešta - Beograd i pokrenut ćemo novu saradnju u srednjoj Evropi", navodi se u dijelu izbornog programa.

Također, Marki-Zay je govorio o tome kako Mađarska treba uvesti euro, vratiti Centralnoevropski univerzitet nazad u Mađarsku, te je naglasio kako bi mađarska opozicija bila "lojalna" Briselu.

"Ujedinili smo se, svi mi, gledajući ono što nas povezuje, a ne ono što nas dijeli. Zamijenit ćemo ovaj najkorumpiraniji režim koji je Mađarska imala u milenijumu. Sada kada smo se uhvatili za ruke, ne puštajte se. Čuvajmo ovaj savez. Ključ za pobjedu Mađarske je taj da 3. aprila završimo u većini", rekao je Peter Marki-Zay na jednom od posljednjih okupljanja uoči nedjeljnih izbora.

Iako postoji šansa da mađarska opozicija pobijedi Viktora Orbana na izborima, ona se, u odnosu na kraj 2021. godine i početak 2022. godine značajno smanjila.

Jedan od razloga za to je svakako disfunkcionalni savez opozicionih stranaka, ali u velikoj mjeri tome su doprinijele gotovo potpuna medijska cenzura u Mađarskoj, ali i rat u Ukrajini nakon kojeg je Viktor Orban u javnosti ponovno definiran kao "zaštitnik Mađarske, njenog naroda i njenih interesa".

Kada je riječ o generalnim predizbornim anketama, najmanja razlika između Fidesza i ujedinjene opozicije bila je početkom decembra 2021. godine kada su ankete pokazale da Orban i njegova stranka Fidesz imaju podršku oko 48 posto glasača, a opozicija 47 posto.

Međutim, početak 2022. godine, rat u Ukrajini te aktiviranje "stranačke mašinerije" doprinijelo je povećanju razlike između vlasti i opozicije. Tako na dan izbora Fidesz ima podršku 50 posto glasača, dok ujedinjena opozicija ima podršku 44 posto građana Mađarske.

Također, mađarska statistička agencija Median objavila je određena stajališta stanovnika Mađarske u kojima se ističe kako 48 posto biračke populacije smatra da stvari u Mađarskoj idu u pogrešnom smjeru, dok 44 posto njih smatra da je Mađarska s Viktorom Orbanom na dobrom putu.

"Inače, spektakularno je da se konsolidovao ne samo onaj dio koji glasa za Fidesz, već i podjela po naseljima u zemlji. Omjer vladajuće stranke i opozicije u Budimpešti je 27:45, dok je na selima on u korist vlasti 50:26", navodi se u istraživanju.

Kada se govori o ratu u Ukrajini, 43 posto glasača Fidesza smatra da je Rusija postupila ispravno kada je napala Ukrajinu. Međutim 55 posto ukupne populacije Mađarske smatra kako je invazija Rusije nezakonita. Oko 28 posto njih je odgovorilo da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno legitiman proces.

Iako Mađarska geografski ne pripada Balkanu, izborni mentalitet gotovo da je u potpunosti isti. Mađarsku izbornu kampanju obilježila je medijska cenzura, međusobna ismijavanja, uvrede u medijskom i javnom prostoru i dobro poznate predizborne malverzacije koje su uključivale i slanje stranačkih materijala sa zvaničnih stranica i mailova ministarstava.

Općenito, ankete su pokazale kako bi opozicija mogla osvojiti većinu u veliki gradovima, naročito Budimpešti gdje se očekuje i ubjedljiva pobjeda ujedinjene opozicije. Ipak, Fidesz i Viktor Orban ostaju neprikosnoveni vladari periferije koaj će vjerovatno i na ovim izborima predstavljati prevagu.

Ukoliko se uzme u obzir narativ koji je Orban uspio nametnuti u javnosti gdje je izgradio svoju poziciju kao zaštitnika Mađarske i čuvara mira od krvoločne opozicije koja želi slati oružje Ukrajini, onda se pobjeda opozicije može opisati kao pravo čudo.

Iako mađarska opozicija ima podršku Brisela, pa i američkih zvaničnika, Viktor Orban i Fidesz očigledno i dalje imaju podršku većine građana Mađarske do kojih opozicija iz ovih ili onih razloga do kraja predizborne kampanje nije uspjela doprijeti i na adekvatan način utjecati.

Ipak, čuda su moguća, a možda je jedno od njih rezervisano upravo i za ujedinjenu mađarsku opoziciju.

Izvor: Klix.ba