Može li doći do smjene Kristijana Šmita? ^Istaknuto

Grupa njemačkih diplomata i nekadašnjih uposlenika OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Kristijana Šmita sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Između ostalog tvrde da je od njegovog imenovanja 2021. godine Šmit štitio one koji rade na potkopavanju i uništavanju države. Kakve optužbe stižu na račun Kristijana Šmita i koliko je realno da će doći do njegove smjene?

Niz kritika na račun Kristijana Šmita u pismu upućenom Komitetu za spoljne poslove Bundestagu. Od toga da radi u interesu susjednih zemalja do optužbi za pristrasnost i trajno urušavanje mirovnog procesa.

JOSIP JURATOVIĆ, poslanik SPD-a u Bundestagu

"Treba to sa oprezom posmatrati, mi takva pisma dobijamo svakodnevno, ja osobno kao poslanik isto uzimamo svakog za ozbiljno pošto smo reprezentanti ali težinu tog mišljenja i akcionizma ja ne bih preuveličao."

Grupa bivših diplomata u pismu navodi i da visoki predstavnik nije govorio istinu tokom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom Parlamenta Velike Britanije.

Optužbe na račun Šmita su veoma ozbiljne, stav je urednika portala politički.ba Seada Numanovića. Ipak,kaže, teško može doći do Šmitove smjene, sa čime je saglasan i poslanik u Bundestagu Josip Juratović.

SEAD NUMANOVIĆ, urednik portala politički.ba

"Prema tvrdnjama ljudi koji su potpisali pismo poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Njemačkog parlamenta u toku svjedočenja u Londonu visoki predstavnik je iznio čak i niz neistina. Situacija se kako vrijeme odmiče komplicira i ona dovodi visokog predstavnika u neugodnu dilemu, no vjerujem da će on i to prevladati i da će još neko vrijeme nastaviti ovu politiku kojom smo mi rastuće nezadovoljni."

JOSIP JURATOVIĆ, poslanik SPD-a u Bundestagu

"Što se tiče Vlade Njemačke, Evropske unije, što se tiče Sattlera sa kojim sam lično razgovarao i Ujedinjenih nacija, svi stoje uz Kristijana Šmita, osim onih struktura koje služe Rusima."

Otvorilo je ovo i pitanje ugleda koji Kristijan Šmit uživa u Bosni i Hercegovini. Analitičari su stava da se jednim dijelom to kako ko naziva visokog predstavnika može pripisati i unutrašnjopolitičkim odnosima između vladajuće koalicije i opozicije u Njemačkoj, a drugim komplikovanošću sistema u Bosni i Hercegovini.

DEJAN ŠAJINOVIĆ, novinar

"Što se tiče Bosne i Hercegovine sve je komplikovano, sve se množi sa tri. Za neke je on sjajan, za neke loš. Sad dolazimo u situaciju da mi ne priznajemo gospodina Šmita kao visokog predstavnika zato što ga ne priznaje Rusija, iako on u suštini ne radi ništa čemu bi se Republika Srpska mogla eventualno usprotiviti."

Dio europarlamentaraca i dalje kritikuje poteze Šmita. Poslanik u Evropskom parlamentu Tineke Strik ističe da su nametnute izmjene Izbornog zakona visokog predstavnika prouzrokovale korak nazad u tranziciji Bosne i Hercegovine.

"Moje kolege iz Evropskog parlamenta i ja smo kritikovali odluke visokog predstavnika zato što nam trebaju reforme koje ce biti inkluzivne i trebamo slijediti put koji će nas dovesti do principa jedan čovjek jedan glas, odnosno do potpune demokratije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama", naglasila je Strik.

U kontekstu aktuelnog pisma, Strik tvrdi da do efikasnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem odluka OHR-a. Tako su izbori 2. oktobra, kako kaže, bili umjesto praznik demokratije korak nazad na putu Bosne i Hercegovine. Upućeni ipak tvrde da je izglednije da dođe do promjene politike Kristijana Šmita, nego do njegove smjene.

Izvor: BHRT