Tri moguća ishoda odluke Ustavnog suda o Šmitovim izmjenama Izbornog zakona ^Istaknuto

Još je nepoznanica šta će Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučiti kada je riječ o apelacijama člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i tadašnjeg predsjedavajućeg Šefika Džaferovića, a koje se odnose na izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije koje je visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo u izbornoj noći. Tri su scenarija u opticaju, proglasiti se nenadležnim, odbiti ili pak prihvatiti apelaciju. O ovoj prvoj najglasnije se priča.

Ako se Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasi nenadležnim ili odbije apelaciju Komšića i Džaferovića u tom slučaju bi proces formiranja vlasti u Federaciji tekao nesmetano. Ukoliko bi se pak prihvatila apelacija onda bi se priča o formiranju vlasti u Federaciji dodatno zakomplikovala i još više odužila. No, treba pomenuti da se nije sačekala odluka suda pa se ipak krenulo sa konstituisanjem Doma naroda Federacije. Namjerno ili slučajno.

ŠUKRIJA BAKŠIĆ, profesor ustavnog prava

"U slučaju ako bi Ustavni sud prihvatio zahtjev i osporio izmjene izbornog zakona i Ustava Federacije, tada bi u toj presudi trebalo da se precizira da li se to odnosi na postojeći saziv u ovom mandatu ili će se sačekati sljedeći mandat od 2026. godine pa da se vrati na staro."

DANIJEL VIDOVIĆ, politolog

"Očekujemo i već su neke najave u tom kontekstu odaslane da će potpredsjednik Federacije BiH, koji bude izabran iz SDA, blokirati izbor Vlade Federacije i što imamo na sceni visoki predstavnik bi opet morao uzeti stvar u svoje ruke ako želimo da se stvari riješe. Mislim da je visoki predstavnik pogriješio što nije kad je Federacija u pitanju vratio stvari na izvorne postavke."

Inače, potezi visokog predstavnika dvostruko se tumače u Bosni i Hercegovini. Za neke je visoki predstavnik tumač ustava Bosne i Hercegovine i može uređivati odnose i donositi propise, dok za neke druge se visoki predstavnik ne smije miješati u unutrašnja pitanja jer su ona najčešće, kako tvrde, protivpravna.

ASIM CRNALIĆ, pravnik

"Samo je jedna bila odluka Ustavnog suda u kojoj se Ustavni sud upustio u ispitivanje odluke visokog predstavnika, iza toga taj eksperiment nije nastavljen."

MILAN BLAGOJEVIĆ, profesor ustavnog prava

"Mi imamo rješenje, samo mora prestati jednom ovo gaženje Bosne i Hercegovine od strane visokog predstavnika koji krši povelju UN-a. Nigdje mu u Dejtonskom mirovnom sporazumu nije dato to pravo, a i da je dato kojim slučajem, to bi bilo kršenje člana 53 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora između država."

Bez obzira na to šta će se odlučiti i kakvi će se potezi napraviti, iz OHR-a su još jednom ponovili stav da je zadatak političkih aktera da idu naprijed sa formiranjem zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim nivoima te da s tim u vezi dogovore i sveobuhvatnu koalicionu platformu.

Izvor: BHRT